Home » O Programu

O Programu

Doktorski studij ‘Filozofija i suvremenost’ studijski je program pri Odsjeku za filozofiju, Sveučilišta u Rijeci. Studij je u teorijskom smislu primarno analitički orijentiran. Budući da se analitička filozofija u svijetu ubrzano razvija i širi raspon svojih tema javlja se potreba za užim usmjeravanjem studenata na području analitičke filozofije radi praćenja i sudjelovanja u suvremenim svjetskim trendovima unutar filozofske znanosti. Analitička usmjerenost studija čini studij atraktivnim znatnom broju studenata koji su se u svom dodiplomskom i diplomskom studiju upoznali s ovom vrstom filozofije te je žele produbiti i proširiti kroz istovrsni doktorski studijski program

Druga karakteristika analitičke filozofije je njena otvorenost ka interdisciplinarnosti.
Njena disciplinarnost izlazi iz domene tradicionalnih filozofskih područja i dotiče područja pojedinih znanosti
(filozofija znanosti), umjetničkog djelovanja (filozofija umjetnosti), psihologije i kognitivnih znanosti (filozofija
uma), politike i općenito, racionalnog djelovanja. Utoliko je značajna karakteristika studija interdisciplinarnost.

STUDIJSKI PROGRAM

 

Obranjene doktorske disertacije

2024.

Lovro Grgić: Barbari, despoti i sloboda govora: politički legitimitet i „pravo na otpor“ u Kantovoj praktičnoj filozofiji 

Vito Balorda: Uzročno objašnjenje u molekularnoj biologiji/ The Causal Explanation in Molecular Biology

Nikolina Smiljanić: Kritička evaluacija procesa utvrđivanja istine kao podloge (kaznenog) prava / The Process of Establishing the Truth as the Basis of Criminal Law; A Critical Evaluation

2023.

Tamara Crnko:  Self-determination and Immigration: the Right to Exclude in the Context of Global Justice/ Samoodređenje i imigracija: pravo na isključenje u kontekstu globalne pravednosti

Aneli Dragojević Mijatović: MISAO JOHNA MAYNARDA KEYNESA U KONTEKSTU BRITANSKE FILOZOFSKE TRADICIJE

Biturajac Mia: Mental Disorders and the Notion of Harm (Mentalni poremećaji i pojam štete)

Lukač Matija: PRIMJENA REVIDIRANE LISTE SIMPTOMA PSIHOPATIJE U HRVATSKOM PRAVOSUDNOM I ZDRAVSTVENOM SUSTAVU – FILOZOFSKA ANALIZA

 

2022.

Anić Zvonimir: Mechanisms and Mechanistic Reasoning in Medicine

Smokrović Ana: Ecological Epistemology and Epistemic Justice – the Example of Food

Uzunić Mislav: Hermeneutičko-fenomenološka analiza strukture znanstvenog istraživanja

 

2021. 

Cerovac Ivan: J. S. Mill i epistemičko opravdanje demokracije

Czerny Urban Milica: Vrijednost umjetnosti i pitanje nemoralnih umjetničkih djela

Gjurašin Matko: Aksiološki neuzročni libertarijanizam Elly Ebenspanger

Miletić Tomislav: Simbioza čovjeka i umjetne inteligencije: mogućnost moralne nadogradnje

 

2020.

Grčki David: Planiranje, razlozi i racionalnost kroz vrijeme

Lekić Barunčić Kristina: Filozofske perspektive autizma: epistemičke, molralne i političke

Zubčić Marko-Luka: Određene osnove dizajna i procjene društvenih epistemičkih sustava: agentski suboptimalizam, instrumentalni pluralizam i univerzalna inkluzija

Bašić Hanžek Gabriela: Teorija argumentacije: između pragmadijalektike i epistemoloških pristupa

 

2018.

Brzović Zdenka: Prirodne vrste u biomedicinskim znanostima: Epistemološki i ontološki aspekti

Skelac Ines: Logika i ljudsko zaključivanje

 

2017. 

Mihalović Zvonko: Priroda braka i moralni status preljuba

Blečić Martina: Pragmaepistemologija – Inplikacije neizravne komunikacije

 

2016. 

Miškulin Inka: Epistemologija vrline u psihoterapiji

Jurjako Marko: Reasons: A Naturalistic Explanation

 

2014. 

Biondić Marin: Priroda i vrijednost prenatalnog i postmortalnog nepostojanja

 

2013.

Čeč Filip: Libertarijanistička teorija slobode volje

Vidmar Iris: Priroda fikcijskog svjedočanstva i njegova uloga u postizanju, ispunjavanju i promicanju epistemoloških ciljeva i vrijednosti

 

2012.

Zelič Nebojša: Ideja javnoga uma

 

2010.

Peraica Ana: Fotografija kao dokaz

 

HrvatskiEnglish