Doktorski studij ‘Filozofija i suvremenost’ studijski je program pri Odsjeku za filozofiju, Sveučilišta u Rijeci. Studij je u teorijskom smislu primarno analitički orijentiran. Budući da se analitička filozofija u svijetu ubrzano razvija i širi raspon svojih tema javlja se potreba za užim usmjeravanjem studenata na području analitičke filozofije radi praćenja i sudjelovanja u suvremenim svjetskim trendovima unutar filozofske znanosti. Analitička usmjerenost studija čini studij atraktivnim znatnom broju studenata koji su se u svom dodiplomskom i diplomskom studiju upoznali s ovom vrstom filozofije te je žele produbiti i proširiti kroz istovrsni doktorski studijski program
Druga karakteristika analitičke filozofije je njena otvorenost ka interdisciplinarnosti.
Njena disciplinarnost izlazi iz domene tradicionalnih filozofskih područja i dotiče područja pojedinih znanosti
(filozofija znanosti), umjetničkog djelovanja (filozofija umjetnosti), psihologije i kognitivnih znanosti (filozofija
uma), politike i općenito, racionalnog djelovanja. Utoliko je značajna karakteristika studija interdisciplinarnost.
Obranjene doktorske disertacije
2024.
Lovro Grgić: Barbari, despoti i sloboda govora: politički legitimitet i „pravo na otpor“ u Kantovoj praktičnoj filozofiji
Vito Balorda: Uzročno objašnjenje u molekularnoj biologiji/ The Causal Explanation in Molecular Biology
Nikolina Smiljanić: Kritička evaluacija procesa utvrđivanja istine kao podloge (kaznenog) prava / The Process of Establishing the Truth as the Basis of Criminal Law; A Critical Evaluation
2023.
Aneli Dragojević Mijatović: MISAO JOHNA MAYNARDA KEYNESA U KONTEKSTU BRITANSKE FILOZOFSKE TRADICIJE
Biturajac Mia: Mental Disorders and the Notion of Harm (Mentalni poremećaji i pojam štete)
Lukač Matija: PRIMJENA REVIDIRANE LISTE SIMPTOMA PSIHOPATIJE U HRVATSKOM PRAVOSUDNOM I ZDRAVSTVENOM SUSTAVU – FILOZOFSKA ANALIZA
2022.
Anić Zvonimir: Mechanisms and Mechanistic Reasoning in Medicine
Smokrović Ana: Ecological Epistemology and Epistemic Justice – the Example of Food
Uzunić Mislav: Hermeneutičko-fenomenološka analiza strukture znanstvenog istraživanja
2021.
Cerovac Ivan: J. S. Mill i epistemičko opravdanje demokracije
Czerny Urban Milica: Vrijednost umjetnosti i pitanje nemoralnih umjetničkih djela
Gjurašin Matko: Aksiološki neuzročni libertarijanizam Elly Ebenspanger
Miletić Tomislav: Simbioza čovjeka i umjetne inteligencije: mogućnost moralne nadogradnje
2020.
Grčki David: Planiranje, razlozi i racionalnost kroz vrijeme
Lekić Barunčić Kristina: Filozofske perspektive autizma: epistemičke, molralne i političke
Zubčić Marko-Luka: Određene osnove dizajna i procjene društvenih epistemičkih sustava: agentski suboptimalizam, instrumentalni pluralizam i univerzalna inkluzija
Bašić Hanžek Gabriela: Teorija argumentacije: između pragmadijalektike i epistemoloških pristupa
2018.
Brzović Zdenka: Prirodne vrste u biomedicinskim znanostima: Epistemološki i ontološki aspekti
Skelac Ines: Logika i ljudsko zaključivanje
2017.
Mihalović Zvonko: Priroda braka i moralni status preljuba
Blečić Martina: Pragmaepistemologija – Inplikacije neizravne komunikacije
2016.
Miškulin Inka: Epistemologija vrline u psihoterapiji
Jurjako Marko: Reasons: A Naturalistic Explanation
2014.
Biondić Marin: Priroda i vrijednost prenatalnog i postmortalnog nepostojanja
2013.
Čeč Filip: Libertarijanistička teorija slobode volje
2012.
Zelič Nebojša: Ideja javnoga uma
2010.
Peraica Ana: Fotografija kao dokaz